Sunday, November 21, 2010

EDITORIAL : Sistema Barlaki iha TL

Maun alin inan feton Timor Loro sa’e, rai ulun rai ikun, tasi feto to’o ba tasi mane, loron foun sa’e ona leno rai Timor, Timor oan hotu presija hamutuk fo liman ba malu sai ema ida deit hodi foti no tane kultura rai Timor sai mos hanesan riku soin iha parte identidade bo’ot ba iha rai doben ida ne’e.
Ba edisaun premeiro husi A voz de cultura equipa husi jornal ida ne’e hakarak koko atu hakerek lia fuan ruma kona ba barlaky ninian tamba ita hotu hatene katak iha ita nia rain systema ida ne’e sei buras liu-liu iha distritu 12 (capital Dili la kentara) tamba ne’e iha uju no custumi ita nia, hori uluk hori wain desde beiala sira nia tempu ate agora sei kontinua nafatin.
Wainhira iha lia moris hanesan ita bolu hatun folin hanesan iha oan mane hola(laos sosa) oan feto ruma sempre akontese tuir uma lisan idak-idak nian iha teritorio rai doben ida ne’e nia laran. laos dehan sistema hatun folin ba oan feto atu sosa kotu oan feto, maybe ne’e hanesan aitukan ho bemanas atu oferese nudar kolen husi inan aman nian liu-liu ba knua ida nebe refere. talves iha interpretasaun oioin husi ema idak-idak nia hanoin kona ba sistema ida ne’e, ba leitores sira hau konvida ita atu akompanha sistema ida ne’e iha distritu idak-idak.
Hanesan iha Bau-cau wainhira hatun folin ho animal no buat oi-oin maka hanesan karau, kuda no surik. kona ba karau no kuda konforme lia nain sira maka deside tuir nia volume no depende mos ba kultura nebe knua idak-idak implementa talves husi 6 to’o 12, ba surik defisil oituan ba ita nebe moris iha tempu modernu susar atu komprende laos buat nebe fasil.
Dala barak ita akompanha serimonia ida ne’e lia nain sira hare husi nia kualidade iha parte balun dehan hakarak surik Makasar, balun hakarak surik fatuk no konforme mos husi nia urat la hare ba nia modelu.
Ita loke to’ok agenda husi parte rai klaran nian hanesan Ainaro iha neba iha sistema rua atu halo barlaky maka hanesan wainhira oan feto no oan mane nebe maka hola malu tuir dalan hanesan tuananga bele iha redusaun ba folin hirak ne’e tamba iha relasaun familia hare husi parte feton ho na’an nian maybe ba ema nebe foin kuinhese iha mos sistema barlaky nebe adopta emgeral iha Ainaro maka hanesan karau, kuda, bibi no tua ne’e hanesan ita heteten iha leten katak ne’e hanesan bemanas no aitukan, ne’e maka kultura nebe implementa iha distritu Ainaro.
Hakat ba lospalos iha mos sistema nebe atu hanesan mos distritu Baucau nian hanesan karau, kuda morten no surik, antes atu deside katak karau hira no kuda hira hahu uluk ho kari batar musan husi parte familia mane nian atu hili batar musan hirak ne’e maybe tuir nia criteria iha mos suco balun que hanesan jerasaun liurai nia beioan wainhira ema ruma tuir oan feto atu hatun folin kona ba karau bele to’o 77 iha lospalos parte balun seikaer sistema ida hanesen ne;e maybe laos maioria
Maibe iha distritu oecuse diferente oituan ho nia belun distritu seluk laos dehan katak nia do’ok husi nia maun alin sira seluk nebe nia hakarak atu ketketak ho ninian maybe ne’e identidade rai ne’e nian duni.
Belun sira husi rai Belun Oecuse sempre hala’o sistema barlaky ida ne’e ho mexicana, belak no tais, hodi hatun folin ba oan feto. mexicana ne’e tuir hotu nia hanoin no hare katak ida ne’e osan husi nasaun Mexico nian. Karik ba jerasaun foun nebe moris tempu modernu ida ne’e ba ita sente komiku oituan tamba sa iha sistema ida hanesan ne’e?
Ne’e duvidas nebe bo’ot ba ita no hammosu perguntas hanesan iha leten.susar oituan atu foti desijaun no solusaun ba ida ne’e atu resolve. Parese ida hanesan valor no iha intersante ba ita nia beiala sira hodi nune’e Oecuse bele implementa sistema ida ne’e iha neba.
Ho tempu ida hanesan ne’e maka jornal A voz de cultura hakarak luta hodi hatene lolos tamba sa maka mosu buat ida nebe to’o agora ita jerasaun foun ida ne’e lahatene ninia signifika katak belak, morten, kaibauk, tais, surik no mexicana ne’e mai husi nebe no nia funsaun saida hodi haklaken ba mundo tomak katak ne’e maka ita nia kultura. Halo mudansa laos dehan atu hamate no halakon maybe presija atu hadia ho realidade nebe ita hare agora dadaun ne’e komesa atu lakon ona tamba laiha ema ida maka iha inisiativu atu haburas identidade Timor nian
Sekarik maka governu iha interese karik pelumenus halo kompetisaun ruma ba foin sae sira kona ba kultura Timor nian ba oan feto sira hanorin kona ba oinsa atu soru tais, homan biti no koko atu lao tuir hultura nebe beiala sira rai hela mai ita kona ba oan mane sira presiju mos aprende kona ba morten no belak hodi halo kompetisaun entre Distritu sira liu-liu ba foin sae sira. Sekarik maka ministerio trata kona ba ida ne’e ba jerasaun tuir mai sei hatene liu kona ba ita nia kultura no tradisaun. Ita foti ezemplu hanesan nasaun Thailandia ho Cina sira nia kultura avansa liu no ema barak maka hakarak atu asiste wainhira iha serimonia ritual nebe sira selebra, oinsa ita nia governu hare’e kona ba ida ne’e labele interese liu ba politika maybe presiju mos dezewnvolve kultura obrigado wa’in. Marciano Luz
A voz de cultura, hakarak lembra hikas aktividade cultura Timor Leste nian, liliu iha era modernizasaun ke juventude ka foin sae feto ho mane falta oituan deit fasil ona hakat ba hamutuk ho Cultura rai seluk nian.
Maske nune’e, sei iha jovens wain mos mak sei ejize maka’as atu mantein nafatin sistema cultura Timor nian, hanesan kazamentu, lian, dansa ou bidu no seluk tan atu hatudu no fo valor ba identidade rai ne’e nian.
Hare ba modernizasaun, Timor oan tomak, liliu joven sira mak kontinua eskola senti katak, era modernizasaun iha impaktu pozetivu no iha mos impaktu negativu ba Cultura Timor Leste nian.
Impaktu pozetivu, pur ezemplu ema Timor, liliu joventude sira hanoin katak, Cultura rai seluk nian bele fo valor iha aspektu oi-oin ba sira, wainhira identifika katak, Timor Leste hanesan mos nasaun ida ke presija inklui mos iha aktividade modernu.
Hanesan, dansa modernu, hatais modernu, koalia lian rai seluk nian no seluk tan, atu nune’e bele muda mentalidade ema ida-idak, liliu foin sae sira husi era klasiku, e ho intensaun dezenvolve nafatin Cultura Timor nian iha parte ne’ebe ke bele dezenvolve.
Maibe,kona ba modernizasaun hirak ne’e kuaze Timor Oan barak ke lakohi involve an iha era modernu, tamba involvimentu foin sae iha aktvidade hirak ne’e, fasil atu muda ema ida-idak nia mentalidade no sei lalao tuir Cultura Timor nian.
Ho hahalok no diferensias hirak ne’e, maka halo A voz de Cultura ho intensaun ida ke akomulativu atu fo hatene no fo hanoin ba ema Timor tomak, liliu foin sae sira atu akompania nafatin era modernizasaun mak influensia Cultura Timor, maibe tenki fo nafatin koragen atu dezenvolve nafatin Cultura Timor nian ke fo valor dignidade, vantagen no haburas nafatin identidade Timor nian iha mundu.
Maske nune’e, iha konstituisaun RDTL, artigu 59 alinia 5 hateten katak, ema hotu iha direitu atu goza no hari’i Cultura hanesan nia obrigasaun haburas, defende no fo valor ba patrimonia cultura ho sistema ida ne’e, A voz de Cultura bolu ita tomak atu tau preokupasaun, opiniaun ba prosesu ke presiza jerasaun foun bele hatene no kuinese sira nia identidade rasik,
Hakerek Nain : Saturnino/N (Grupu A V C)
A voz de cultura, hakarak lembra hikas aktividade cultura Timor Leste nian, liliu iha era modernizasaun ke juventude ka foin sae feto ho mane falta oituan deit fasil ona hakat ba hamutuk ho Cultura rai seluk nian.
Maske nune’e, sei iha jovens wain mos mak sei ejize maka’as atu mantein nafatin sistema cultura Timor nian, hanesan kazamentu, lian, dansa ou bidu no seluk tan atu hatudu no fo valor ba identidade rai ne’e nian.
Hare ba modernizasaun, Timor oan tomak, liliu joven sira mak kontinua eskola senti katak, era modernizasaun iha impaktu pozetivu no iha mos impaktu negativu ba Cultura Timor Leste nian.
Impaktu pozetivu, pur ezemplu ema Timor, liliu joventude sira hanoin katak, Cultura rai seluk nian bele fo valor iha aspektu oi-oin ba sira, wainhira identifika katak, Timor Leste hanesan mos nasaun ida ke presija inklui mos iha aktividade modernu.
Hanesan, dansa modernu, hatais modernu, koalia lian rai seluk nian no seluk tan, atu nune’e bele muda mentalidade ema ida-idak, liliu foin sae sira husi era klasiku, e ho intensaun dezenvolve nafatin Cultura Timor nian iha parte ne’ebe ke bele dezenvolve.
Maibe,kona ba modernizasaun hirak ne’e kuaze Timor Oan barak ke lakohi involve an iha era modernu, tamba involvimentu foin sae iha aktvidade hirak ne’e, fasil atu muda ema ida-idak nia mentalidade no sei lalao tuir Cultura Timor nian.
Ho hahalok no diferensias hirak ne’e, maka halo A voz de Cultura ho intensaun ida ke akomulativu atu fo hatene no fo hanoin ba ema Timor tomak, liliu foin sae sira atu akompania nafatin era modernizasaun mak influensia Cultura Timor, maibe tenki fo nafatin koragen atu dezenvolve nafatin Cultura Timor nian ke fo valor dignidade, vantagen no haburas nafatin identidade Timor nian iha mundu.
Maske nune’e, iha konstituisaun RDTL, artigu 59 alinia 5 hateten katak, ema hotu iha direitu atu goza no hari’i Cultura hanesan nia obrigasaun haburas, defende no fo valor ba patrimonia cultura ho sistema ida ne’e, A voz de Cultura bolu ita tomak atu tau preokupasaun, opiniaun ba prosesu ke presiza jerasaun foun bele hatene no kuinese sira nia identidade rasik.
Moris Iha familia ida sempre fó identidade personel bá membro familia ida-idak, hanesan naran, data moris, fó naran tuir avó sira ne’ebé mate tiha ona, tuir avó parte aman nian ká liña aman nian, ema hanaran “ patrilineal” no tuir liña parte inan nian ema hanaran “matrilineal”. Maibe identidade no fó naran bá membro familia hirak ne’e lá hanesan, maske iha familia ida, ema nain ida ká rua maka iha oan balu naran hanesan, tanba iha rasaun ho tradisaun uma lulik nian hanesan fó mehi mai liu husi inan ká aman, tenke fó naran hanesan ne’e.
Nu’udar ema moris iha nasaun ida sempre iha identidade mesak, maka hanesan kultura, kustuma, behaviorismo ká hahalok ema nian rasik, grupo etnico rasik lingua rasik, kustoma traditional rasik hanesan harohan ká hamulak, adora, tuir metodo uniko rasik. Tanbá buat hirak ne’e mai husi ita nia beiala sira rasik. Hodi nune’e ita gerasaun husi rai ida ne’e hodi hala’o tuir hahalok ne’ebé sira hela mai ita hotu iha rai ida ne’e.
Tuir ita hotu nia observasaun loron-loron, ema Timor oan rasik lá respeito ká viola sira nia kultura rasik, liu-liu joven feto sira, hahalok hanesan tau ropa bá escola lá tuir regras ne’ebé deretor escola nian tau bá estudantes hotu-hotu, hodi ida ne’e hamosu violensia oin-oin mosu bá feto sira.
Tau ropa bá iha publiko, lá tuir kustuma Timor nian rasik, hanesan feto barak uza singlet hanesan mane sira uza.
Feto sira dala barak uza deit bikini, hodi pasiar bá nebe deit tuir sira nia hakarak.
Tuir buat ne’ebé ita nia avó sira hela mai ita, liu-liu kustuma hatais ropa, feto tenke hatais ropa taka sira nia isin lolon tomak, susun lá bele sai, kelen lá bele sai, maibe agora ne’e, feto Timor oan rasik lá tuir regras tradisaun Timor nian, tanba ema Internasional barak maka aplika mai ita hodi nune’e, ita rasik soe kultura ida ne’e atu haluha deit ona, depois tau fali ema nian maka iha ita nia oin, ida ne’e maka diak liu karik? Iha loron ida, iha tinan 2003, iha tuku 3 lorokraik, iha ita nia feton joven balun hatais ropa ne’ebé lá tuir kultura Timor nian, hatais kalsa badak, depois hatais deit bikini tama iha Mercado lama, iha tia no tiu sira fa’an sasan iha ne’ebá duni sira tama to’o iha kantor telkom, depois UNPOL sira maka salva sira, se lae sira hetan tortura husi ita nia tiu no tia sira.
Se ita rasik viola ita nia kultura no kustuma rasik, sé maka atu respeita bá ita nia kultura rasik? No sé lós maka atu desemvolve kultura ida ne’e atu bele hadia bá oin? Ita mesak tenke hadia ita rasik ninia oin, identidade, kultura no kredibilidade no dignidade rai ida ne’e nian. La’os ema nasun seluk maka atu hadia ita nia kultura no kustuma. La’os ema rai seluk maka atu desemvolve ita nia kultura rasik hanesan fó ita ukun rasik’an.
Ida ne’e imposibel mai ita hotu, tanba ita hakarak foti deit maka ema nian, ita nian ita haluha tiha. Hanesan, parte dansa, dala barak ita usa dansa ema strangeiros nian hanesan ‘bailharoda’, no dansa hakuak malu, ida ne’e ita bele tau, maibe ita tau barak liu maka ida ne’ebé ita nian rasik.
Ida ne’e iha relasaun kona-ba, cultura, cultura tuir enciclopedia,etimologia husi lian Latin, husi liafuan, cultus, cultura, pasivo perfeito kultiva, adora, iha relasaun ho liafuan colonus no colonia. Kultura katak: 1. Arte, kustuma, habituasaun ne’ebé karakteriza bá partikular sociedade ida iha nasaun ida nia laran. 2. Fiar, valor, hahalok, material ká sasan hanesan dalan moris ema nian. 3. (Prosesu microbiologia kona-ba bakteria ruma ká entidade biologica seluk iha arteficial medium ruma).
Koñesemento ruma pasa husi gerasaun ida bá gerasaun seluk, laiha necesario ho respeito bá moris umana nian. 5. Subtantivo kolectiva ká grupo ruma hanesan husi grupo bacteria nian, tuir dicionary The American Heritage hateten katak, “ hahalok particular civilizasaun husi nasaun ida ne’ebé ke lolos” hanesan periodo kultura ema Yunani sira nian. Desemvolve no hadia kona-ba hanoin edukasaun no treinamento nian.
Kultura tuir teoria, hanesan parte ida ká sanak ida husi Antropologia no seluk tan ne’ebé iha relasaun ho Sociologia, kultura tuir hala’o operasaun no termos sientifica. Iha sekúlo 19 nia laran, kultura ema utiliza bá aktividade umana nian no lia fuan seluk hanesan sinonimo civilizasaun (peradaban). Iha sekúlo 20 nia laran, ema hakerek antropologia nain sira komesa halo teoria kona-ba ‘kultura’ hanesan objeto ida atu uza ká analiza bá sientifica nian. Balu uza bá strategia adaptivo ne’ebé lahanesan husi ema ida bá ema seluk.
Tuir pontu debista ida ne’e, kultura sai hanesan parte integral ida husi existensia umana nian, ida ne’e maka umana nian, ida ne’e maka ambiente umano no dala barak kultura bele iha mudansa bele sai hanesan atribuisaun bá ema nian tuir eventos kona-ba istoria ninian.

Hakerek nain : J.D Silva
MAUBISSE,(AVC): Hori tempu uluk, Timor maioaria la susar ai-han, tamba beila sira nia fiar ba kultura tradisaun adat, rai, fatuk no ai sira bo’ot tebes, maybe ohin loron rai modernu saida mak akontese, Timor oan sira dala ruma sempre hasoru problema hamlaha.
Tuir aiknanoik, bainhira ita atu halao aktividades servisu oan ruma, uluk nanain sei husu harohan uluk ba inan ou aman (aman mak ida ne’ebe iha lalehan loron ho kalan leno no fihir hodi fo hela nia mahon mai, inan mak ida ne’ebe loron ho kalan tane no kuikadu), maybe ohin loron, buat dehan rai sarani, eventu no ritual hirak ne’e sai haluhan mos lakon.
Tuir Lia Nain, Jose Barreto, husi uma fukun Kuklik Tau id ou uma fukun Liurai ne’ebe reprezenta mos hanesan uma fukun bo’ot iha Suku Edi, Sub-Distritu Maubisse, haktuir iha tempu uluk, bainhira hanoin atu lere tos ba dala uluk ita tenkiser sukat uluk lai, kuandu bainhira ita la sukat, entaun ai-han ne’ebe ita kuda hanesan batar dala ruma ita soe estraga deit, tamba ema ida halao tos nia metro 40 deit mos han ba la hotu, ne’e bele han fali to’o batar foun kustume bolu dehan batar sa’e tiha ona uma mos ida ne’ebe halo uluk sei iha nafatin.
Maibe ohin loron ita bele kaer tos bo’ot, hectares mesak rua ou tolu maybe ita la halo, tamba ita haluhan tiha kultura ne’ebe mak beila sira husik hela mai ita nudar riku soin ne’ebe mak ita la bele soe deit nune’e.
Uluk tempu beila sira, iha Suku Edi partensia uma fukun Kuklik, kuandu bainhira udan monu rai, beila sira sei lori bua, malus, tais, lohu, kalbaka, animal hanesan manu ou fahi hodi ba hasa’e ba iha foho ida naran Bi Edi, foho ne’e hanesan tinan-tinan, beila sira ba simu batar, antes atu simu uluk nanain sira tenki ser hamulak uluk, depois nune’e sira foti tais nahe iha ai ida ne’ebe sira hanaran Amar nia hun, sira lori animal ne’ebe prepara tiha ona hisik nia ran hadulas, dehan la kleur deit nune’e, ema nia liman tuka deit iha sikun lolo sai mai uja relojiu mean komesa hatun batar, fore no inklui mos fini sira seluk, bainhira hare ba fini barak ona, beila sira sei bolu, inan ou aman naton ona ba ne’e, nune’e foin hapara.
“Maibe ohin loron ami triste tebes, ami bele halo tos bo’ot, rai mesak luan, ai-han ba ami nunka mais atu bele sufsiente hodi responde ami nia moris lor-loron, maibe agora ami komesa koko fali ona. Tuir Lia nain Barreto, ita iha tempu uluk be’e mos iha nia tinan ou loron bo’ot, ai mos hanesan, ne’e mai ami bolu naran ai hulu maun biuka,”. (Grupu AVC)
MAUBISSE-AVC-Bispo Dioseze Baucau, Dom. Basilio Do Nasimento, hateten akomulasaun ba tradisaun kultura ho religiaun lao hamutuk, signifika katak unidade sarani sira nia sei metin liu tan bainhira parte rua ne’e lao hamutuk.
Lia hirak ne’e hato’o husi Dom Nasimento, ba sarani Maubisse, bainhira inagura uma lisan Laku ne’ebe reprezenta uma lulik Maubisse tomak, Kinta (04/04). Inagurasaun ba uma Laku hodi loke selebrasaun festa cruz jovem antes atu entrega ba sarani parokia Venilale.
Tuir observasaun, A Voz De Cultura, sarani ne’ebe partisipa iha festa selebrasaun ne’e kuaze besik rehun rua resin, sarani sira ho antusiasmu ho laran ksolok hodi simu Dom. Nasimento ho bainaka ne’ebe ba husi fatin dok, espesialmente sarani parokia Venilale.
Antes de uma Laku inagura husi Bispo, ba dala uluk lia nain sira sei simu ho srigala ou lian dadoli, “Aman Nai Bispo ohin loron ida ne’e ita bo’ot hi’it an to’o mai iha ami nia le’et, ami nahe biti, nahe bora simu ho kontenti no simu ho haksolok, iha Maubisse Mauloko sidau lakoda, liman ida la tohar, ain ida la naksalak, leno dalan mai ba fo naroman mai ami, ami sarani Maubisse tuku tur harohan hein ita nia bensaun,” ne’e mak lia dadoli badak ne’ebe hato’o husi lia nain sira ba Dom. Nasimento ho bainaka sira,”.
“Ohin ita hare ho matan husi nakukun ba naroman ne’e ita lao husi ne’ebe oinsa mak naroman ba iha nakukun no oinsa maka naroman ba hasoru nakukun, hodi fo sentidu ba ita hotu, parabens ba imi buka nafatin atu haklean ita nia kultura, kultura Timor li-liu kultura mambae ida ne’e hodi ba oin. Liu husi kultura ita hametin diak liu tan ita nia fiar iha Maromak ida ne’ebe hatudu nia an ba ita husi nia oan Jesus kristu, “tenik Nai Bispo Nasimento.
Hakerek Nain : Saturnino/N (Grupu A V C)

Friday, November 5, 2010

Don Laku-Leki II Husi Uma Luomo Daudiri

Don Laku-Leki II husi uma Luo-mo Daudiri
adapted by. Carinton Salazar
Molok portugés sira to'o mai Timór, bainhira sékulu XVI hahú, povu sira seluk mai ona vizita ita-nia tasi-ibun hodi sosa ai-kameli, liuliu ema-xina, ema-malaiu no ema-java. Tanba povu sira Timor nian iha tempu ne'ebá seidauk hatene hakerek, malae sira-ne'e maka komesa hakerek apontamentu balu kona-ba illa ne'e no ema rain-na'in.
Maibé portugés sira maka hahú hela metin iha-ne’e, liuliu amu-lulik katóliku sira, sékulu balu molok okupasaun koloniál loloos tama iha rain ne’e. Neineik-neineik mosu monografia, livru-memórias, disionáriu, livru ho orasaun iha lian oioin Timór nian, husi hakerek-na’in hanesan amu-lulik, militár, administradór, ema lemo-rai no deportadu sira.
Ida ne’ebé famozu liu maka A ilha Verde e Vermelha de Timor, husi Alberto Osório de Castro, ne’ebé publika dala uluk iha revista Seara Nova, iha fulan-Juñu 1928. Ne’e livru kona-ba viajen, la hanesan baibain, hakerek ho proza poétika, nakonu ho informasaun barak kona-ba illa ne’e, nia natureza no nia emar.
Livru ki’ikoan husi Paulo Braga, A Ilha dos Homens Nus (1936), dada ita-nia atensaun tanba hakerek-na’in hatudu Ataúru haree husi nia matan idealista: sosiedade tradisionál libertária ida, laiha esplorasaun husi mane ba mane, ne’ebé ema halo de’it "domin-livre".
Otas kolonializmu nian halo mosu mós fiksaun oin ida ne’ebé agora ne’e daudaun ita hanaran "literatura koloniál", ne’ebé tuir definisaun klásika husi Pires Laranjeira maka ida ne’ebé "hakerek no publika, kuaze hotu-hotu, husi portugés sira ne’ebé fila fali ba Portugál, uza pontudevista husi ezotizmu, evazionizmu, hatún rasa sira seluk (hanesan ema-metan), fó-apoiu ba ideia no prátika kolonialista, ne’ebé haree ba mundu no ba situasaun oioin liuhosi malae-mutin sira-nia matan, no personajen importante liu mós malae-mutin hotu, balu kolonu balu ema lemo-rai, no, bainhira ema-metan tama iha istória, narradór haree liu de’it ba sira, hatudu sira nu’udar buat ida estranu, folklóriku, fuik, no la konsidera sira nu’udar ema ho kultura rasik, ho sira-nia psikolojia, sentimentus no kakutak".
Iha Timór, reprezentante di’ak ida husi jéneru ida-ne’e maka Caiúru, husi Grácio Ribeiro (1939). Novela ho estilu autobiográfiku, konta aventura oioin husi joven komunista ida ne’ebé hetan deportasaun mai Timór tanba halo atividade polítika hasoru rejime faxista iha Portugál, ne’ebé iha-ne’e hala’o istória-domin ida ho nia nona naran Caiúru. Maski nia hatudu simpatia ba ema ne’ebé hetan kondenasaun ba serbisu todan no ba revoltozu sira husi Manufahi, no nia sente orgullu tanba nia la baku nia mainatu sira, la hanesan nia kamarada sira ne’ebé toman baku kriadu, maibé nia situasaun di’ak liu nu’udar ema-mutin halo nia haluha nia ideolojia polítika, no nia mós komesa halo hanesan na’i-boot ida ne’ebé bele deside kona-ba ema ki’ik rain-na’in nia vida. Livru ida-ne’e dokumentu sosiolójiku interesante tebes, ne’ebé hatudu aspetu oioin husi sosiedade iha tempu ne’ebá, porezemplu oinsá maka nia sosa nona ida – ne’ebé nia folin baratu liu duké kuda ida ne’ebé nia mós sosa.
Nona sira sai hanesan asuntu ne’ebé mosu beibeik iha literatura hakerek husi ema-metrópole sira, kala tanba nona sira banesan parte husi sosiedade iha-ne’e ke sira hakbesik liután, no feto-raan hirak-ne’e sai hanesan janela ba mundu Timór nian ba sira-nia "la'en" malae. Grácio Ribeiro sei hakerek tan kona-ba deportadu sira-nia moris iha romanse ida ne’ebé nia sei publika ikusmai: Deportados (1972).
Literatura pós-koloniál
Tama ona ba korrente literatura pós-koloniál, ho krítika maka’as ba kolonializmu nia hahalok aat, ami temi Corpo colonial husi Joana Ruas (1981), romanse femininu loos, ke konta dalan Alitia nian, alferes milisianu nia feen be tuir nia la’en mai Timór, kolónia ne’ebé dook to’o ema barak haluha tiha, fatin ne’ebé funu koloniál la to’o no militár sira-nia inimigu boot maka tédiu de’it (katak sira baruk tanba sira la iha buat ida hodi halo no sira-nia moris loroloron nian maten hela). Ita bele hateten katak ne’e livru ida susar atu lee, ne’ebé interrompe beibeik nia istória ho monólogu filozófiku naruk ka diálogu ne’ebé la hanesan realidade kona-ba kestaun ezistensiál oioin, maibé hatudu mós quadru interesante ida kona-ba tropa sira-nia feen ke hela iha illa ne’e sha Azia no Oseania nia klaran no mós kona-ba kondisaun feto nian. Ne’e mós romanse ida kona-ba lakon neon, traisaun no moris ne’ebé la haksolok no la kompletu. Nia istória ko’alia kona-ba oinsá maka protagonista hakbesik ba Manucodiata, feto-raan prostituta timoroan ne’ebé Alitia nia la’en bá beibeik ho nia, no livru ne’e mós hatudu situasaun foun ida iha relasaun husi metropolitanu sira ho feto balu iha-ne’e.
Livru ida ne'ebé kontráriu loos ba literatura koloniál maka Uma deusa no "inferno" de Timor, husi
Francisco A. Gomes (1980). Livru ida-ne’e tama ba estilu ida ne’ebé ita bele hanaran "literatura arrependimentu nian", buka de’it atu hatún buat hotu ne’ebé Portugál nian no iha mós personajen timoroan barak (liuliu feto) revolusionáriu ho ema barak mak tuir sira, maibé anakróniku (katak la tuir realidade tebes otas ne’ebá nian), inventa de’it no la haree ba situasaun istórika no sosiál loloos iha tempu ne’ebé nia asaun la’o.

UMA LULIK LUO-MO DAUDIRI
Uma lulik Luo mo daudiri hanesan uma lulik nebe mais antigu se kompara ho uma lulik sira iha timor laran, Tuir desendensia no realidade nebe iha katak sasan sira nebe agora dadaun iha uma lulik luo-mo daudiri  nia laran kuaze ho tinan atus lima ba leten ona.
Iha uma lulik luo-mo daudiri iha dima lulik, pesa lulik hanesan eransa avo sira nian nebe kuaze han tinan atus lima ba leten, rota lulik, belak lulik, mamolik lulik no surik lulik no sasan lulik sira seluk nebe agora dadaun seidauk rekolha. Wainhira uma lulik nee prontu ona entaun ami bele ona tau sasan lulik sira nee iha neba tenik helder Martins nebe hanesan mos lia Nain iha Uma luomo Daudiri
1812 malae mutin sira fo mos rota lulik ida hanesan rota koronel ba liurai sira no agora dadaun horik iha uma lulik Luo-mo Daudiri. Desde beiala sira nia tenpu Uma lulik luo mo Daudiri hanesan uma Don ninian laos hanesan Liurai, Don Mak hanesan kargu nebe boot liu hot-hotu no Don mak bele fo Autorizasaun ba liurai Sira hodi bele ukun tuir regulamentu tradisaun nian.
Jerasaun Don Laka Leki I iha oan mane nain hitu no entre oan nain hitu nee ida mak mai tuur iha nee no hari uma luo-mo daudiri ida nee, Jerasau n Don Laka Leki I ukun ho bandeira hitu, Rota lulik hitu, no ida-idak iha ninia ukun no ninia kobertura.
Uma lulik hitu nee hamutuk iha Hau-hei hafoin sira fahe malu, no entre uma lulik hitu nee Uma Luo-mo daudiri mak hanesan Uma fukun ba uma lulik neen sira seluk.
Agora dadaun Uma lulik luo-mo daudiri  iha ninia mahein ka hanesan uma nain ba ba uma lulik nee mak Don Laka-leki II, hanesan mahein lolos uma lulik luo-mo daudiri mak avo paul Martins, Tome ernestu Martins, Francisco Martins, Anacleto Martins sira mak sai hanesan responsabilidade masimu no hodi organiza hari uma fukun ida nee.
Presija tenpu fulan ida antes m olok hari uma Luo-mo Daudiri. Iha preparasaun nee oan husi uma Luo-mo daudiri sei tuur hamutuk ho feto saan no Umane husi Totoi, Lalima, Kapitaun ragua, Coliate no hot-hotu komesa husi Kapitaun, Alferes no Kaia sira hanesan Lalima, Era-Ulu, Orluli, Fatmotei no sira nee mak mai hamutuk hodi tau ideias hamutuk hodi hari uma lulik nee
Primeiru ukun Rai Koliate Leotelo mai husi Bei Ala sira Don Laka Leki I iha fatin Nuntete Laep lah. Iha tempu ne’ebé Don Lako Leki ukun Reinu bo’ot, Rai bo’ot iha Timor, Tuir fali Don Lako Leki maka Don Domingos Musguita Hornai Sua Samalar Rende Rai Ermera. Tuir Don Domingos maka Don Maupelu primeiru. Ukun iha Tiuru, Don Maupelu primeiru hare katak nia Oan sira kbiit la iha atu ukun, maka nia bolu nia maun alin sira husi Hau Hei, Hodi simu ukun tun mai Hau Hei iha Koliate Leo-telo. Iha tempo ne’eba Ahi Lulik, Fatuk Lulik, Ai toos Lulik lori hotu tun mai Hau Hei iha tempo Avo Bei Ala sira Letlaka,Uslaku Maubiru. Tuir mai Bendeira Lulik Avo sira nian, Avo Feto mai entrega ba Don Mau usa. Husi Avo Don Mau usa entrega ukun ba Avo Don Antonio iha Rai Raga hodi nune’e Avo Don Antonio haruka ke’e rai hanaran Rai Luli hodi hari Fatuk Bogos Lulik, Ai toos Lulik, Uma Lulik, Ahi Lulik, Loumo Daudiri. Iha tempo Avo Don Antonio, sasan Lulik ne’ebé tau iha Uma Lulik maka hanesan, Rota Lulik (Mata Kapon), Bandeira Lulik ulun Metan, Belak Lulik Lou Mo, Mamo Lulik Hatkoli, Surik Lulik Bertoi, Dima Lulik Martins no mos Lulik seluktan ne’ebé iha. Avo Don Antonio Mate entrega fali ukun ba nia alin Don Dasi Lako, Husi Dasi Lako entrega ba Don MateusMartins ukun to simu posse husi Governo Portuguesa,Bandeira Nasional,Rota Promovidu Tanente Colonel, Ho patente iha 18 de Maiu 1892,ho nia Alin Don Abrao Francisco Martins sai hanesan Reguladu iha Ermera. Dom Mateus Mate entrega ukun ba nia Alin Dom Denis martins ho nia subrinhu Mario Francisco Martins hanesan reguladu iha Hatolia. Dom Denis Martins Reforma intrega ukun ba nia sobrinhu Domingos Martins hanesan Liurai Koliate Leo-telo. Liu rai Domingos Martins reforma entrega fali ukun ba nia Primo irmaun Eduardo Martins hanesan Liu rai Coi late Leo-telo, Liu rai Eduardo Martins Mate povu hili fali nia oan mane Joao Baltazar Dos Reis Cortereal Martins hanesan liu rai ho nia tiun  Umberto Martins sai hanesan ajudante Liu rai iha Koliate Leo-telo. Tamba situasaun funu 1975 Liurai Joao husik hela nia service maka povu hili fali nia nia Aman ki’ik Cipriano Martins sai hanesan Liu rai Koliate Leotelo. Liu rai Cipriano nia mandato hotu ona povu hili fali nia alin Tome Ernesto Martins hanesan liu rai Koliate Leotelo. Liu rai Tome Ernesto Martins nia mandatu to’o ona maka povu hili fali nia sobrinhu Joao Martins sai hanesan xefe do Suku Coliate leotelo akompanha Sr Bento Borges iha tempu Tranzisaun hanesan Secretariu Nurep / xefe do Suko to’o 3-9 2005, hdi nune’e entrega ba nia subrinhu Sr Januario Maria Sarmento ne’ebe eleitu hanesan xefe Suku foun iha tempu ukun rasikan. Ho ida ne’e maka ami husi umane Totoi, Lalima, Kapitaun Coliate, Kapitao Raegoa, Kapitaun Direno, Kapitaun Manukati, Alferis sira Darpu ho apoio husi povu tomak povasaun 7, Povasaun Hau hei, Manucati, Aihatadiu, Manulete, Aegoa, Teuru no Klaetrema. Sr. Ministru da Saude DR Nelson Martins maka jerasaun husi avo Beiala Dom Lako Leki no mos Sr Bonifasio Dos Reis Martins repsenta avo Beiala sira Don Premeiro husi Teuru. Nune’e bele habelar istoria ne’e ba futuru.
1. Rota lulik ( mata kupon )
2. Bandeira lulik ulun metan
3. Lou mo
4. Mamo lulik hatkoli
5. Surik lulik bertoi
6. Dima lulik Martins
car01

A TRIBUTE TO DELIO

 

One thing that we can be sure of in life is all of us will die.
My cousin Delio died at around 5 pm Timor Leste’s time, on the 17th of January 2010. He died—I suspect it –due to the internal bleeding in the head. He was suffering for several days and ended up his life after more than two weeks of suffering and pain. He is the second son of my aunty.
This tragedy makes the whole family realizes that our world is changing. Everybody in the family loves him so dearly. As on my part I felt that He was so special because in his pain and suffering before his death, he united our broken and fragile family. I consider him as the hero of the family.
His sudden death brought me into tears. I cried because I feel pain, anger and shock. I did not expect this to happen to such a young person like him. I know that with this event life for us will never be the same again!

Baucau Baguia



Kondisaun Labarik Rural nebe sempre halimar grupu iha Suku Larisula Baguia foto Carinton
 
Sub-Distritu Baguia mak hanesan Sub-Distritu ne’ebé dook husi Baucau Vila kompara ho Sub-Distritu sira seluk ne’ebé submete iha Distritu Baucau, Mais au menus 25 km husi Baucau Vila, Total populasaun bazeia ba dadus 2009 nian hamutuk; 13.079 pesoas, Inklui suku sanulu mak hanesan Afaloikai, Alawa kraik, Alawa leten,Defawasi,  Larisula, Lavateri,Samalari, Haekoni, Ossu huna no Uakala. Total Aldeia hamutuk 47, no total xefe Familia 2.750. husi t total polulsaun hirak nee mane hamutuk 6.391 pesoas no feto 6.668 pesoas. aioria populasaun moris ho vida agrikultor no hela namkari iha areas remotas, hodi asegura sira moris aihan ne’ebé sira komsumi mak aihan ne’ebé mak sira kuda rasik hanesan batar, fehuk, aifarina, Talas, Kumbili, Kontas, Hare no selu-seluk tan.  Produsaun agrikula hirak ne’e kadaves ladun sufisienti ba garante sira nia moris tanba sira sei uza hela teknolojia tradisional nebe simples, tanba ne’e mak populasaun sira nia produsaun ne’ebé sira hetan la sufisiente ba sira atu konsumi. Impaktu husi Menus Aihan mak akontese Malnutrisaun iha komunidade liu-liu labarik sira. Alen de sira moris nu’udar agrikultura maibé sira mos hakiak animal hanesan kuda, fahi, karau, Manu no selu-seluk tan hodi bele suporta sira oan ba eskola. kondisaun dalan nebe la duun diak fo impaktu negativu nebe boot ba komunidade nia aktividade hanesan izemplu : oinsa sira bele faan sira nia sasan ba sidade se transporte publiku susar atu asesu sekarik udan boot, anin boot hahan ka produtu lokal nebe produs husi toos Natar no sel-seluktan hetan estragus. Distansia entre suku ida ba suku seluk no husi aldeia ida ba aldeia seluk maioria dook mais au menus kilometru walu hanesan nee. Oinsa ita bele hadia sira nia moris se karik falha husi aspetu oi-oin kondisaun dalan nebe la duun favorese, rede komunikasaun, kondisaun eskola nebe mos la duun diak, difisil teb-tebes ba komunidade area remotas atu avansa ba oin “Adeus konflitu benvindu Dezinvolvimentu” sei la vale ba Komunidade nebe hela iha foho leten, area rurais, area remotas no dolok kuak. Hanesan sidadaun nebe iha responsabilidade masimu ba estadu de diretu demokratiku ida nee hau apresia sentidu distintu ba esforsu IV Governu konstitusional nebe sempre hamrik iha ema mukit sira nia kotuk. Rejolusaun konselu ministru nebe delega ba Membru Governu Sira hodi halao reajustamentu ba dadus Idozus no Invalidus pozitivu teb-tebes, husi hanoin hirak nee konsege detekta problemas, prekupasoin oi-oin nebe merese duni sai hanesan nesesidades urjente.  Realidade hatudu sei iha ita nia komunidade nebe moris iha tenpu durante okupasaun Porugesa, Olandes, Japaun, Australia no Ikus liu indonesia, nebe mai okupa Timor Leste halo povu nebe halo povu aswain ida nee sai hanesan alvu ba ema seluk nia nesesidade Car01